Za Srbiju možemo slobodno da kažemo da je zemlja sa jednim glavnim i dva pomoćna aerodroma. Aerodrom Nikola Tesla Beograd zauzima neprkosnovenu, glavnu poziciju. Drugi međunarodni aerodrom je aerodrom Konstantin Veliki u Nišu koji je tokom NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore 1999. godine teško oštećen a zatim kompletno obnovljen i osposobljen. Međutim, „Konstantin Veliki“ je prilično marginalizovan i više služi kao pomoćni aerodrom Beograda i Sofije. Postoji i treći, novootvoreni aerodrom Morava koji se nalazi na 15 km od Kraljeva i 25 km od Čačka.
Razlog „uspeha“ aerodroma Beograd koji se pozicionirao kao veoma važan saobraćajni čvor u regionu je upravo „centralizacija“ avio saobraćaja u Srbiji.
S duge strane, u susednoj Hrvatskoj vlada sasvim drugačija situacija. Hrvatska, za razliku od Srbije, ima jednu od najgušćih mreža aerodroma na svetu gde na pola miliona stanovnika dolazi po jedna vazduhoplovna luka: Zagreb, Split, Osijek, Dubrovnik, Zadar, Lošinj, Krk - Rijeka, Brač, Pula, Vrsar, Sinj, Čakovec, Otočac, Ploče i Udbina (koja nije u upotrebi).
U Srbiji je odnos broja aerodroma i broja stanovnika jedan prema tri miliona tj. šest puta manje nego u Hrvatskoj.
Nezgodno je suditi koja od ove dve ekstremne avio saobraćajne politike je ispravnija. Ipak, valja napomenuti da Hrvatska ima interes, bar kada su u pitanju aerodromi na Jadranskoj obali i ostrvima jer služe u svrhu razvoja turizma koji je jedna od primarnih privrednih grana u ovoj zemlji.
U Grčkoj takođe vlada slična situacija kao i u Hrvatskoj. Naime, u Grčkoj postoji čak 34 zvanična međunarodna aerodroma.
Ipak, rekorder i krajnji ekstrem je susedna Rumunija koja broji čak 61 zvanični aerodrom što je, ako je poredimo sa Grčkom ili Hrvatskom, jako čudno obzirom daova zemlja nema toliko razvijen turizam. Glavni grad Bukurešt ima dva aerodroma: „Henri Koanda“ (do nedavno se zvao Otopeni) i aerodrom Baneasa.
Aerodrom Beograd - Nikola Tesla, se pozicionirao odmah iza aerodroma Bukurešt - Otopeni i aerodroma Budimpešta - Franc List ostavljajući iza sebe aerodrom Sofija, Zagreb, Ljubljana… U konkurenciji na Zapadnom Balkanu aerodrom Nikola Tesla je na liderskoj poziciji sa preko 2 miliona putnika godišnje. Prate ga aerodrom Zagreb - Pleso sa 1,5 miliona putnika i aerodrom Ljubljana - Brnik sa 1,1 miliona putnika godišnje.
U Bosni i Hercegovini najvažniji aerodrom je aerodrom Sarajevo - Butmir a postoje još i aerodromi Banja Luka i Mostar međutim, oni nemaju redovan saobraćaj već samo pvremene letove. Aerodromi Tuzla i Bihać nisu u funkciji od kraja rata u BiH.
U Makedoniji postoje dva aerodroma u Skoplju i Ohridu kao i u Crnoj Gori koja ima aerodrome Podgorica, Tivat. U Crnoj Gori postoji i aerodrom Berane, bivši vojni aerodrom koji je preuređen ali ipak nije u funkciji.
U Sloveniji postoje aerodromi Ljubljana, Maribor i Portorož.
Petak 26.09.2014 06:53
Postovani,
INTERESUJU ME LETOVI BEOGRAD - MOSKVA , MOSKVA - BEOGRAD?
Ponedeljak, 23.09.2019 09:07
Poštovani,U slučaju da nakon leta na pokretnoj traci ne pronađete Vaš prtljag to ne znači da je ukraden ili izgubljen već je lako moguće da nije stigao na odredište istim letom kao i vi. U tom slučaju o ovome odmah obavestite "Službu traganja za prtljagom", pre nego što napustite aerodrom.Osoblje aerodroma će sačiniti zapisnik, tzv. "Izveštaj o neregularnostima sa prtljagom" (Property Irregularity Report), na osnovu vaše izjave. Prtljag se traži na način što se u globalni automatizovani računarski sistem "World Tracer" unesu potrebni podaci uključujući i jedinstveni broj zapisnika. Verovatnoća da će Vaš prtljag brzo biti pronađen je prilično velika. Biće Vam dostavljen bez naplate troškova u vreme i na adresu kako se budete dogovorili sa službenicima avio kompanije prilikom kontakta tj. obaveštavanja da je prtljag pronađen.Naravno, ne zaboravite da uzmete svoju kopiju "Izveštaja o neregularnostima sa prtljagom"Ukoliko se slučajno dogodi da prtljag ne bude pronađen u roku od pet dana neophodno je da popunite obrazac „LISTA SADRŽAJA PRTLJAGA” / “BAGGAGE INVENTORY FORM” koju ćete uvek pronaći na sajtu avio kompanije.Ukoliko Vaš prtljag ne bude pronađen u roku od 30 dana, stičete pravo da podnesete zahtev za nadoknadu štete "Službi reklamacija"... Prtljag će se smatrati IZGUBLJENIM tek nakon 100 dana!Većina avio kompanija poštuje i primenjuje međunarodne konvencije o odgovornosti prevozioca (Varšavsku Konvenciju i Haški Protokol), kojima se definiše ograničena materijalna odgovornost za oštećeni, zakasneli i izgubljeni prtljag. Ukoliko je unapred izjavljena veća vrednost i za to izvršena dopunska naplata, odgovornost avio kompanije biće ograničena na taj iznos.
svi komentari na članak: